Moj internet dnevnik
Anto Đapić
Blog
srijeda, travanj 4, 2007
U petak 30. ožujka 2007. autorizirao sam tekst razgovora s Anitom Belak-Krile, novinarkom Slobodne Dalmacije. Razgovor je objavljen dan kasnije pod naslovom Židovi će zaraditi na filmu o meni. Uredništvo je iz posve razumljivih profesionalnih razloga razgovor od oko 9 kartica teksta skratilo na otprilike 6, zadržavši pritom vjerodostojnost izrečenoga. No kako se u nekraćenoj i autoriziranoj inačici nalaze potanja objašnjenja o različitim, široj javnosti zamimljivim stajalištima HSP-a i mene osobno (primjerice kada ću i pod kojim uvjetima otići u Jasenovac) odlučio sam tu nekraćenu, autoriziranu inačicu postaviti na blog pod identičnim naslovom.

ŽIDOVI ĆE ZARADITI NA FILMU O MENI

 
  Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Shumel Meirom nije nimalo oduševljen filmom «Korijeni za budućnost» koji je izraelska kompanija «FILMID» snimila o životu lidera HSP-a Ante Đapića. Ne vjeruje da su se HSP i Đapić transformirali, a činjenicu da su Izraelci snimili film objašnjava time da neke izraelske kompanije peru biografije političara za novac. O filmu i  reakcijama koje je izazvalo njegovo premijerno prikazivanje u Hrvatskoj za «Slobodnu Dalmaciju» razgovaramo s predsjednikom HSP-a Antom Đapićem. 
            
- Što kažete na izjave veleposlanika Meira?
 
-Riječ je zasigurno o izvrsno odvaganoj diplomatskoj izjavi, koja je u svakom slučaju dosad najbolja koju je visokopozicionirani službenik Države Izrael dao o HSP-u i meni osobno. Jer nedvosmisleno je istaknuo da „nema ništa protiv gospodina Đapića“. To je zato što on vrlo dobro zna da nikada ništa nisam izjavio protiv izraelskog naroda i države. A uvjeren sam da je vrlo dobro upoznat i s činjenicom da je HSP u svojoj povijesti prozivan zbog filosemitizma te da je Židov Josip Frank jedan od povijesno najistaknutijih čelnika HSP-a. Odnos HSP-a i mene osobno, prema Židovima i Državi Izrael dio je političkog kontinuiteta i svjetonazora HSP-a kao najstarije političke stranke u Hrvata. Nadalje se u cijelosti slažem s njegovom izjavom da se Država Izrael ne bi trebala koristiti za čišćenje nečije političke prošlosti. U njoj bi se mogli prepoznati oni koji su se isticali za bivšega režima antisemitizmom, bili protivnici Države Izrael, za razliku od mene. Te strukture dijelom medijske, a dijelom političke, danas se služe Državom Izrael ne bi li se predstavili kao pronositelji demokratičnosti u Hrvatskoj. Ali njihov je antisemitizam jači od njih. To potvrđuje pisanje Židova malim slovom, ali i izrugivanje židovskim prezimenima. 
- Uvrijedili ste ih vješajući Pavelićevu sliku u stranci.

 - Imam dojam da s ovim svojim pitanjem pokušavate biti veći Židov od Židova, ili, papa od Pape. Zašto potencirate Pavelića i uvlačite ga u priču, kad ga ni njegova ekselencija nijednom riječju nije spomenula? Nikada nisam vješao slike u stranci. Ne činim to ni kod kuće. Držim krajnje nekorektnim to što određene strukture u Hrvatskoj kontinuirano hipoteke NDH pokušavaju pripisati isključivo meni i HSP-u, a tim ste utjecajima očito dijelom podlegli i vi. Podsjećam da je prvi djelomično afirmativni spomen NDH potekao od Franje Tuđmana na Prvom općem saboru HDZ-a. Ali, pošteno govoreći, nikada ne trebamo smetnuti s uma povijesni kontekst u kojem je to izjavio ne bi li oko ideje samostalne Hrvatske ujedinio svjetonazorski podijeljene Hrvate u domovini i iseljeništvu. Izvlačenje izjave iz povijesnoga konteksta bila bi najobičnija manipulacija. U to je doba pola državnog vrha davalo slične izjave. I svi smo znali zašto se to tako postavlja. Sada se pravimo naivni i svi se tereti koketerije s ustaštvom nastoje uporno pripisivati meni i HSP-u, jer neki žele glumiti svece. Pogledajte samo predsjednika Mesića. On je devedesetih u istoj mjeri, ako ne i većoj od HSP-a koketirao s ustaštvom, ali mu to danas nitko ne spočitava.
 
  - U filmu spominjete Tita kao zločinca i Tuđmana kao heroja.  A Pavelić? Gdje njega svrstavate? 
     
 - Vrlo decidirano sam rekao da je Pavelić bio dio povijesnog nasljeđa HSP-a, jer kada bih to zanijekao bio bih krivotvoritelj povijesnih činjenica. Ali isto tako i da današnja Stranka prava ne počiva na Pavelićevom nauku. Rimski ugovori, rasni zakoni i koncentracijski logori, jako su opteretili Hrvatsku i nisu nasljeđe s kojim bi se bilo tko ponosio. Volio bih da to svi moji kritičari jednom uzmu zdravo za gotovo i da ne moram stalno ponavljati jedno te isto. 

 - Izraelski veleposlanik smatra da se niste dovoljno jasno deklarirali oko toga.

 - U knjizi dojmova u YAD VASHEMU napisao sam da iskreno žalim za svim žrtvama koje su za vrijeme NDH ubijene na području Hrvatske. Jasno sam rekao da se radi o zločinu. Ne znam  koja bi bila korist od toga kad bih to stalno ponavljao, jer niti se smatram odgovornim, niti podupirem politiku koja je do tih zločina dovela. Želim podcrtati da su moji partneri i prijatelji u Izraelu puno otvoreniji i iskreniji po ovom pitanju od mnogih koji bi rado u Hrvatskoj išli u lov na vještice, a HSP im se čini zgodnim poligonom za to. Aktivna politika HSP-a u Republici Hrvatskoj i inozemstvu ponajbolje svjedoči o nama, usuprot medijskoj slici koja se nastoji isfabricirati u određenim domaćim kuhinjama za račun pojedinih stranaka u predizbornoj kampanji. 
 
 -  Paraga je nedavno prijavio Izraelcima da ste na stranačkoj konvenciji pjevali pjesmu «Jasenovac i Gradiška Stara».

   - Na žalost i gospodin Paraga je dio prošlosti HSP-a i to one prošlosti u kojoj se ponajviše koketiralo s ustaštvom i NDH. One koja je na Prvom općem saboru 1991. inaugurirala NDH kao svojevrstan ideal. Borim se protiv tog Paraginog korova 14 godina, jer je u svom inauguracijskom govoru takvu politiku trasirao, a sada se od nje ograđuje. Nevjerojatno je da se u njegovom mandatu i pod njegovim blagoslovom tiskaju načela Ustaškog pokreta u stranačkom glasilu, a da u isto vrijeme u SAD-u proziva Hrvatsku za progone Roma, Srba i Židova pod Tuđmanovim režimom. Tu nekorektnost i neprincipijelnost kaznili su na koncu i članovi HSP-a smijenivši ga s čelnog mjesta u stranci. Što se tiče podmetanja da sam na stranačkoj konvenciji pjevao ustaške pjesme, mogu reći da gospodin Paraga po svom običaju laže. Činjenicu da laže mogu potvrditi i moji izraelski prijatelji koji su bili gosti te konvencije, 1500 izaslanika i novinara, ali i filmske vrpce s konvencije. Ali filmske vrpce s Prvog općeg sabora potvrđuju i Paragino neoustaštvo, doslovce kako sam ga opisao.  

- Zašto ne želite otići u Jasenovac?

- Nemam ja ni tu kompleksa i jasno mogu reći da je u Jasenovcu počinjen zločin.

- Zašto onda ne odete tamo?

Velikosrpska propagandistička mašinerija u koju su zdušno uključeni povjesničari, već više od pola stoljeća razvija mit o Jasenovcu, kako bi se na tom temelju razvijala teza o genocidnosti hrvatskoga naroda, produbljivala mržnja, poticalo na preventivni zločin i opravdavalo etničko čišćenje hrvatskog, a onda i svih drugih nesrpskih naroda na hrvatskom državnom području. Sve dok se srpska intelektualna elita ne riješi nezajažljivih teritorijalnih aspiracija svetosavlja, Ilije Garašanina, Vuka Stefanovića Karadžića i etničkog čišćenja Vase Čubrilovića, na ovim će našim prostorima vladati zlo.
U Jasenovcu je počinjen zločin i to je neporecivo. Strašan zločin koji se ni sa čim ne može opravdati. No srpska inteligencija krivotvori tu činjenicu uvećavajući srpske žrtve na entu potenciju i tako razvija mit o Jasenovcu, tezu o genocidnosti hrvatskog naroda. Taj propagandistički zločin potiče sustavnu šovinističku mržnju i održava trajnu nestabilnost na ovim prostorima, jer stvara pretpostavke za neke buduće ratove, opravdanje za svaki budući srpski zločin.
Žalosno je što najveći dio srpske inteligencije sustavno želi vaditi trunke iz tuđih očiju, zanemarujući balvane u svojima. Želim vjerovati da će XXI. stoljeće u tom pogledu donijeti promjene i da će Srbi sami otvoreno progovoriti o Nedićevoj Srbiji, prvoj Juden frei državi Europe, o agresiji i zločinima počinjenim sredinom i koncem prošlog stoljeća uime stvaranja Velike Srbije. No proglašavanje Draže Mihailovića antifašistom, uvjerava me da taj trenutak još nije došao i da ću morat pričekati dok srpski povjesničari postanu poput židovskih, pa trijezno i pošteno - koristeći znanstveno utemeljene, egzaktne metode - progovore o žrtvama Drugog svjetskog rata. Tada ću osobno, prvi doći u zoru izraziti žaljenje za sve nevine jasenovačke žrtve. U protivnom, pristao bih biti dijelom zločinačke propagandističke mašinerije i specijalnog rata koji se kontinuirano vodi protiv Hrvatske i Hrvata.
I na kraju, želim naglasiti da smo se već odazivali pozivu i bili u Jasenovcu, gdje nas je zastupao visoki stranački izaslanik i saborski zastupnik Pero Kovačević. Naše hrvatsko čovjekoljublje obvezuje nas izraziti žaljenje za nevine žrtve, ali smo istodobno obvezni voditi računa i o tome, da se ta naša iskrena gesta ne zlorabi u propagandističke svrhe suprotne nacionalnim interesima. A upravo bismo takve učinke polučili da je u Jasenovac otišao Ante Đapić.

- Film o vama najavljuje se kao dokumentaran, a svi koji smo ga pogledali uvjerili smo se da se radi o promidžbi.

-  Za razliku od Vas, ja nisam filmski teoretičar ni kritičar i ne bih želio ulaziti u raspravu je li to dokumentarni film ili nije. Nekako imam dojam da bi redatelj Jakov Sedlar bio u tom pogledu kompetentniji od mene, Vas i Vaših novinarskih istomišljenika određivati žanrovsku pripadnost filmova, ali prihvaćam i mogućost da pritom možda i griješim. Svaki film nosi svoju poruku, pa bi se svaki tako mogao svrstati pod promidžbeni. Za «Loru» kažu da je dokumentarni film, a za mene je to falsifikat, «Svjedoci» su igrani film s političkom pozadinom za mene potpuno neprihvatljivom. Dakle, svaki film nosi svoju poruku i promidžbu nečega, a ovdje je samo relevantno pitanje je li ovo istina ili nije?

- Koliko će to sve koštati stranku? 

- Ništa!

- Kako ništa? 

 - Vlasnik «FILMIDA» Ron Assoulin mi je predložio nagodbu koju nisam mogao odbiti. Ponudio mi je snimanje biografskog filma, čiji bi vlasnik bio FILMID, a ne ja, a zauzvrat bi mi organizirao kampanju. Uvjet Izraelaca je bio da se ne miješam u scenarij. 

  - Zašto bi Vam netko besplatno radio kampanju i snimio propagandni film ? 

 - Oni imaju svoju računicu i misle da će na filmu zaraditi. Distribuirati će ga po cijelom svijetu, televizijskim kućama, videotekama … «FILMID» ima ugovore s nekoliko američkih tv kompanija, izraelskom televizijom koja emitira sve što oni proizvedu.

- S projekcijom filma krenuli ste u izbornu kampanju, kako ćete pomiriti ono što od vas očekuju Vaši birači i ono što morate pokazati međunarodnoj zajednici? 

 - Nemam što pomirivati, a još manje ikoga pritom obmanjivati. Mi nemamo dvije politike kao neke stranke: jednu za unutarnju, drugu za vanjsku uporabu. Mi nemamo također običaj u predizbornoj kampanji govoriti jedno, a nakon zauzimanja pozicija vlasti nešto posve suprotno. To su problemi s kojima se moraju nositi naši konkurenti. Film Korijeni za budućnost vjerodostojno prikazuje tu narav HSP-a. Izbori u Slavonskom Brodu pokazali su da smo na pravom putu. Vodit ćemo afirmativnu kampanju bez niskih udaraca, ali ako nas udare ispod pojasa, vratit ćemo trostruko. Ne ću dopustiti ni da me Sanader, posredno preko medija diskvalificira. Poznato je da on drži šapu, ne samo nad državnim medijima, nego ogroman utjecaj ima i na kompanije kao što je vaša - EPH. No, nismo ni mi male babe, i znat ćemo prepoznati tko nas i za čiji račun napada i uzvratiti istom mjerom.        

 - Vi ćete biti nositelji svih listi HSP-a na izborima?

- Da.

- Tko su vaši favoriti koji će konkurirati za mjesta u Vladi, ako budete u prilici formirati vlast?

- O tome je još rano govoriti, no mogu reći da želim tamo vidjeti nove ljude koji su javnosti manje poznati. Od afirmiranih političara možda bi u izbor ušla Ruža Tomašić, ona ima želju biti ministrica policije. U Vladi bih želio vidjeti Daniela Srba, na mjestu ministra gospodarstva, potom Danijela Kotlara u resoru obrane, dr. Tomislava Vlajnića u zdravstvu…

- Što će na to reći vaše saborske perjanice?

- Što bi rekli? Oni će i dalje biti saborski zastupnici. To rade izvrsno i nema im ravnih. Ali, sve legitimne ambicije spreman sam saslušati i načelno poduprijeti.

- A vi? Ne bi u Vladu ?  

- Ne, ne želim biti ministar. U Vladu bih ušao samo u slučaju kad bih dobio toliko mandata da mogu biti premijer, a to postaje sve izglednije.  

- A Sabor? Bi li htjeli biti Šeks umjesto Šeksa. 

- Želio bih biti Đapić umjesto Šeksa.
OKVIR:
                   
  - Predsjednik Mesić veli kako neće pogledati vaš film jer ne spominjete kako ste stekli magisterij.

 - Mislim da Predsjednik nije pogodna osoba za komentiranje tuđih akademskih titula. Također mislim da to ni nije prihvatljiva razina komunikacije za instituciju Predsjednika.
-Zašto?

Žao mi je što moram odgovoriti na ovo Predsjednikovo uključivanje u predizbornu kampanju, doduše malo prihvatljivijim tonom, ali ipak ne onakvim kakvim bih želio komunicirati s osobom koja obnaša dužnost Predsjednika Republike. Nikada se nisam lažno predstavljao kao magistar. Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta u Splitu dodijelilo mi je, a potom oduzelo titulu. Predstavljao sam se magistrom samo do trenutka dok mi titula nije oduzeta. Nasuprot tome, predsjednik Mesić se 1990. godine, kada je bio mandatar Vlade nakon demokratskih izbora, jedno vrijeme predstavljao kao magistar, iako nikada nije tu titulu službeno stekao. Suvremenicima je to dobro poznato, a to se da lako i provjeriti u arhivi HRT-a.

OKVIR 2:
  - Vaš nekadašnji stranački kolega Ante Prkačin žestoko se obrušio na Predsjednikov izbor zapovjednika kopnene vojske. Strepi li doista Slavonija od Mladena Kruljca kako tvrdi Prkačin?

 - Ne bih komentirao izjave gospodina Prkačina. Mladen Kruljac pravi je čovjek na pravom mjestu. U slučaju s general-pukovnikom Kruljcem Predsjednik je napravio izvrstan izbor.
 
antodjapic @ 08:35 |Isključeno | Komentari: 37 | Prikaži komentare
Bloger
Arhiva
« » tra 2018
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Brojač posjeta
41468
 
Index.hr
Nema zapisa.